- Početna
- Pitanja
Pitanja za pravnike Pronađeno 69
- Sva pitanja
- Administrativno pravo
- Agrarno pravo
- Arbitraža i medijacija
- Avijacija pravo
- Bankrotstvo i restrukturiranje
- Carinsko pravo
- Dugoročni ugovori
- Ekološko pravo
- Finansijski kontrola i regulisanje
- Finansijsko i bankarsko pravo
- Franchising pravo
- Građansko pravo
- Imigraciono pravo
- Intelektualna svojina
- Konkurentno pravo
- Korporativno pravo
- Krivično pravo
- Medicinsko pravo
- Međunarodno privatno pravo
- Nasledno pravo
- Nekretnine i građevinarstvo
- Obrazovno pravo
- Obsluživanje međunarodnih poslova
- Obsluživanje startapa i inovacija
- Ohrana intelektualne svojine u IT
- Osiguravajuće pravo
- Pomoć pri dobijanju državnih subvencija
- Poresko pravo
- Porodično pravo
- Pravna pomoć pri kupovini biznisa
- Pravna pomoć za strance
- Pravo medija i komunikacija
- Pravo u sferi telekomunikacija
- Radno pravo
- Reklamno pravo
- Religijsko pravo
- Sportsko pravo
- Transportno pravo
- Turističko pravo
- Voјno pravo
- Zaštita investicija
- Zaštita prava na podatke i privatnost
- Zaštita prava potrošača
Osnovao sam doo sa poslovnim partnerom na pola-pola, ali poslednjih meseci on ne dolazi na sastanke, ne odgovara na pozive, a potrebna nam je njegova saglasnost za važne odluke jer bez jednoglasnosti prema osnivačkom aktu ne možemo ništa da promenimo. Zanima me da li postoji zakonski način da ga isključim iz firme kako bismo mogli normalno da poslujemo.
Kako da promenim pretežnu delatnost firme i da li to zahteva izmenu osnivačkog? 1 odgovor
1 odgovorMoja firma je osnovana za trgovinu na malo tekstilom, ali poslednje dve godine sve više se bavimo online prodajom kozmetike i želim formalno da promenim pretežnu registrovanu delatnost. Zanima me koji je tačan postupak za ovu promenu, da li moram da menjam osnivački akt i koliko to obično traje kod Agencije za privredne registre.
Da li direktor doo lično odgovara za štetu prouzrokovanu lošim poslovnim? 1 odgovor
1 odgovorRadim kao direktor doo koje se bavi trgovinom auto delovima, i doneo sam odluku da uložimo veći deo obrtnog kapitala u nabavku robe od novog dobavljača koji se kasnije pokazao nepouzdanim, zbog čega je firma pretrpela značajan gubitak. Vlasnici firme, koji nisu bili uključeni u tu odluku, sada me okrivljuju i prete tužbom. Zanima me da li kao direktor zaista mogu lično da odgovaram za ovakvu poslovnu grešku.
Da li ortak može da proda svoj udeo u doo bez saglasnosti drugih članova? 1 odgovor
1 odgovorSuvlasnik sam doo za marketinške usluge sa još dva partnera, svaki od nas ima trećinu udela. Jedan od partnera mi je saopštio da planira da proda svoj udeo trećem licu koje mi se ne dopada zbog reputacije na tržištu. Zanima me da li on to sme da uradi bez naše saglasnosti, i da li mi kao preostali članovi imamo neko pravo prvenstva da otkupimo njegov udeo pre nego što ga ponudi strancu.
Kako da povećam osnovni kapital doo unosom nepokretnosti umesto novca? 1 odgovor
1 odgovorVlasnik sam doo za proizvodnju nameštaja i želim da povećam osnovni kapital firme unošenjem porodičnog placa na kome planiramo da izgradimo novu proizvodnu halu, umesto da unosim gotovinu. Zanima me kako se pravno sprovodi ovakvo povećanje kapitala nenovčanim ulogom i da li mi je potrebna neka posebna procena vrednosti placa.
Moji partneri i ja smo čuli da je potrebno formirati rezervni fond iz dobiti, a nismo sasvim sigurni čemu on služi. Da li je to zakonska obaveza i koliko treba izdvajati godišnje?
Imamo dobro uhodan d.o.o. i hteli bismo da uđu novi partneri s kapitalom. Koja procedura se sprovodi po zakonu i kako se menja vlasnička struktura?
Vlasnici smo društva sa ograničenom odgovornošću i želimo da povećamo osnovni kapital društva radi investiranja u nove projekte. Koji su zakonski koraci da se formalno sprovede dokapitalizacija i da li su potrebne promene društvenog ugovora i upis u registar?
Moji roditelji su vlasnici d.o.o. i boje se da će nas petoro dece ući u konflikte nakon njihove smrti. Postoji li mehanizam u korporativnom pravu da se unapred reši raspodela upravljačkih prava?
Član društva sa ograničenom odgovornošću možda koristi društvo da izbegne lične dugove, a zapravo zloupotrebljava ograničenu odgovornost. Postoji li pravni mehanizam da poverilac probije taj štit?