Kako funkcioniše sezonski rad u poljoprivredi?
- 25.12.2024
Poslednjih šest meseci moj direktan nadređeni me sistematski ponižava pred kolegama, daje mi zadatke sa nerealnim rokovima koje niko ne bi mogao ispuniti, a zatim me kritikuje što ih nisam završio, i namerno me isključuje iz sastanaka relevantnih za moj rad. Ovo ozbiljno utiče na moje mentalno zdravlje i osećam se izolovano na poslu. Zanima me kako formalno mogu da prijavim ovo ponašanje kao mobing i koja su moja prava.
Ono što opisujete predstavlja klasične elemente mobinga, odnosno zlostavljanja na radu, koje je u Srbiji regulisano Zakonom o sprečavanju zlostavljanja na radu, koji definiše zlostavljanje kao svako aktivno ili pasivno ponašanje prema zaposlenom ili grupi zaposlenih koje se ponavlja, a koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva, ugleda, ličnog i profesionalnog integriteta, zdravlja, položaja zaposlenog i koje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje, pogoršava uslove rada ili dovodi do toga da se zaposleni izoluje ili navede da na sopstvenu inicijativu raskine radni odnos, a sistematsko ponižavanje, davanje nemogućih zadataka praćeno kritikom, i namerno isključivanje iz relevantnih aktivnosti tačno odgovaraju ovoj zakonskoj definiciji. Prvi i izuzetno važan korak je da počnete da vodite detaljan, hronološki dnevnik svakog incidenta zlostavljanja, beležeći tačan datum, vreme, mesto, šta se tačno dogodilo, ko je bio prisutan (potencijalni svedoci), i kako se to odrazilo na vas, jer će vam ova dokumentacija biti neophodna kao dokaz u formalnom postupku, a takođe sačuvajte svu pisanu komunikaciju (imejlove, poruke) koja pokazuje nerealne rokove, kritike, ili isključivanje iz sastanaka, i, ako je moguće, razgovarajte sa kolegama koji su svedočili ponižavanju pred grupom o tome da li bi bili spremni da posvedoče o onome što su videli. Prema Zakonu o sprečavanju zlostavljanja na radu, imate pravo da podnesete zahtev za pokretanje postupka za zaštitu od zlostavljanja kod poslodavca, koji je zakonski dužan da ima uspostavljenu internu proceduru za ovakve prijave (obično preko lica zaduženog za zaštitu od zlostavljanja ili preko direktora ljudskih resursa), gde ćete detaljno izneti opisane incidente uz priloženu dokumentaciju, a poslodavac je dužan da pokrene postupak posredovanja između vas i navodnog zlostavljača, uz mogućnost da postupak vodi interni ili eksterni posrednik ako se strane ne dogovore o rešenju kroz posredovanje. Ako posredovanje kod poslodavca ne uspe, ili ako procenite da poslodavac ne postupa ozbiljno po vašoj prijavi (na primer ako je sam nadređeni koji vas zlostavlja u bliskoj vezi sa najvišim rukovodstvom firme koje ne želi da preduzme mere), imate pravo da direktno pokrenete sudski postupak za zaštitu od zlostavljanja pred nadležnim osnovnim sudom, u kojem možete tražiti utvrđenje da je zlostavljanje izvršeno, zabranu daljeg zlostavljanja, uklanjanje posledica zlostavljanja, i naknadu materijalne i nematerijalne štete koju ste pretrpeli, uključujući štetu za narušeno mentalno zdravlje, za koju je preporučljivo da imate medicinsku dokumentaciju, na primer ako ste zbog stresa posetili lekara ili psihologa. S obzirom na ozbiljnost uticaja koji zlostavljanje ima na vaše mentalno zdravlje, preporučujem da paralelno sa pravnim koracima potražite i podršku stručnjaka za mentalno zdravlje, kao i da odmah, čim počnete da prikupljate dokumentaciju, konsultujete advokata specijalizovanog za radno pravo i zaštitu od mobinga, koji će vas voditi kroz ceo proces, od interne prijave poslodavcu do, ako je potrebno, sudskog postupka.
Ova stranica koristi datoteke za personaliziranje sadržaja i promotivnih poruka, prikupljanje analitike i druge svrhe. Možete se upoznati s našim politika kolačića. Ako pristanete na upotrebu datoteka s brojem, kliknite "Prihvati".