Ostavinski postupak 2026: ćutanje = prihvatanje nasleđa

Ostavinski postupak: ćutanje znači da ste prihvatili nasleđe

0
0
12

Za pokretanje ostavinske rasprave nema roka — pravo ne zastareva. Ali unutar postupka postoji pravilo koje ljude košta imovine: ako ne dođete na ročište i ne date izjavu, smatra se da ste prihvatili nasleđe. Ćutanje nije neutralno. Ćutanje je „da“.

Nema rokaza pokretanje rasprave
30 danamatičar dostavlja izvod sudu
Do visinenasleđene imovine — dugovi
Notarvodi postupak od 2016.

Dobra vest koju treba znati odmah

💡 Za dugove ne odgovarate svojom imovinom

Naslednik odgovara za ostaviočeve dugove samo do visine vrednosti nasleđene imovine. Nikada svojom ličnom imovinom.

Primer: zaostavština vredi 50.000 EUR, dugovi su 60.000 EUR. Naslednik uzima imovinu od 50.000 EUR i odgovara za dugove do tog iznosa. Preostalih 10.000 EUR nije njegov problem.

Zbog toga se mnogi ljudi u Srbiji nepotrebno odriču nasleđa iz straha od dugova — a mogli su uzeti stan i mirno spavati.

Kada iza ostavioca ostane više naslednika, sanaslednici odgovaraju solidarno — ali svaki i dalje samo do visine vrednosti svog naslednog dela, bez obzira da li je deoba izvršena.

Kako postupak počinje — bez vas

U trenutku smrti zaostavština po sili zakona prelazi na naslednike. Postupak se pokreće sam:

1Matičar upisuje smrt i dužan je da u roku od 30 dana dostavi ostavinskom sudu izvod iz matične knjige umrlih.
2Sud donosi rešenje kojim poverava javnom beležniku da sastavi smrtovnicu — javnu ispravu sa podacima o umrlom, srodnicima, imovini, dugovima i testamentu. Sastavlja se i kada imovine nema.
3Beležnik podatke pribavlja po službenoj dužnosti i dostavlja smrtovnicu sudu u roku od 30 dana.
4Sud odlučuje hoće li postupak voditi sam ili ga poveriti javnom beležniku. Od 2016. postupci se pretežno vode pred notarima kao poverenicima suda.
5Ročište — poziv se dostavlja lično. Na ročištu se daju nasledničke izjave.

Mesno nadležan je sud prema poslednjem prebivalištu ili boravištu ostavioca. Ako ostavilac nije imao ni jedno ni drugo u Srbiji — prema mestu gde se nalazi pretežni deo zaostavštine.

Ćutanje = prihvatanje

🚫 Najskuplja greška u ostavinskom postupku

Ako ne dođete na ročište ili ne date izjavu — pretpostavlja se da prihvatate nasleđe.

Isto važi i za ponašanje: ako ste raspolagali zaostavštinom ili njenim delom, zakon to tumači kao prihvatanje — to je prećutna, konkludentna izjava.

Ali pažnja: mere čuvanja imovine i redovno upravljanje nasleđenom imovinom nisu prihvatanje. Nije isto zaključati stan i prodati auto.

Tri načina da date izjavu

Način Kako Trošak
Usmeno na ročištu Lično pred notarom, potpisujete zapisnik Bez posebnih troškova
Pismeno sa solemnizacijom Notar utvrđuje identitet, čita naglas, stavlja klauzulu oko 3.960 RSD
Preko punomoćnika Advokat daje izjavu u vaše ime Advokatska tarifa
⚠️ Prosta overa potpisa NIJE dovoljna

Za pismenu nasledničku izjavu potrebna je puna solemnizacija, ne „mala overa“. Ovo je čest razlog zbog kog se izjave vraćaju.

Ako ste u inostranstvu, izjavu sa istim pravnim dejstvom možete dati i pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom Republike Srbije — ili ovlastiti advokata.

Ne morate lično na ročište

Advokat može podneti predlog, zastupati vas i dati nasledničku izjavu u vaše ime — i kada ste u inostranstvu. Pronađite advokata za nasledno pravo na Advokati-rs.com.

Advokat za nasledno pravo →
Ceo katalog

5690+ zadovoljnih kupaca · 50 gradova

Ko nasleđuje — i ko ne

Naslednici se dele po naslednim redovima: bliži red isključuje dalji. Nasleđuju potomci, usvojenici i njihovi potomci, bračni drug, roditelji, usvojioci, braća i sestre i njihovi potomci, dedovi i babe i ostali preci. Poslednji zakonski naslednik je Republika Srbija — i ona se ne može odreći nasleđa.

🚫 Vanbračni partner NIJE zakonski naslednik

Ovo iznenađuje ogroman broj ljudi. Prema važećem zakonskom rešenju, vanbračni partner ne ulazi u krug zakonskih naslednika — može naslediti isključivo na osnovu testamenta.

Dvadeset godina zajedničkog života, zajednička kuća — i posle smrti nasleđuju roditelji ili braća pokojnika, a partner ostaje bez ičega. Jedina zaštita je testament, sačinjen na vreme.

Nužni deo

Nužnim naslednicima pripada deo zaostavštine kojim ostavilac nije mogao da raspolaže. Nužni deo potomaka, usvojenika i njihovih potomaka i bračnog druga je polovina, a nužni deo ostalih nužnih naslednika trećina dela koji bi im pripao po zakonskom redu nasleđivanja.

Kada notar staje i počinje parnica

Javni beležnik raspravlja samo nesporne činjenice. Čim se pojavi spor, rešenjem se prekida rasprava i stranke se upućuju na parnični postupak.

  • Osporavanje testamenta
  • Osporavanje ugovora o doživotnom izdržavanju ili ugovora o poklonu
  • Pozivanje na nužni nasledni deo
  • Spor oko toga šta ulazi u zaostavštinu
⚠️ Kada se postupak uopšte ne vodi

Ostavinski postupak se obustavlja ako umrli nema imovinu — ili je ima, ali je njome raspolagao ugovorom o doživotnom izdržavanju. Ta imovina ne ulazi u zaostavštinu.

Zaostavština se neće raspravljati ni kada je ostavilac imao samo pokretnu imovinu, a niko od pozvanih na nasleđe ne traži raspravu.

Šta ulazi, a šta ne ulazi u zaostavštinu

✅ Ulazi ❌ Ne ulazi
Nepokretnosti, vozila, bankovni računi, udeli u firmama, potraživanja Predmeti domaćinstva manje vrednosti (pokućstvo, posteljina) koji su služili potomcima koji su živeli sa ostaviocem
Dugovi — ali odgovornost ide samo do vrednosti nasleđenog Imovina koju su potomci uvećali sopstvenim trudom; imovina data ugovorom o doživotnom izdržavanju

Naknadno pronađena imovina

Pojavi li se posle pravnosnažnog rešenja imovina za koju se nije znalo, zaostavština se ne raspravlja ponovo — sprovodi se dopunski postupak u kom se nova imovina raspoređuje prema ranijem rešenju.

💡 Odricanje se ne prenosi na novu imovinu

Ako ste se u prvobitnom postupku odrekli nasleđa, to odricanje se ne proširuje na naknadno pronađenu imovinu. Bićete ponovo pozvani da se izjasnite — i tada možete izjavu promeniti.

Ako je reč o nepokretnostima, postupak se pokreće po službenoj dužnosti; kod pokretnih stvari — samo na zahtev zainteresovanih.

Troškovi i porez

Troškovi se plaćaju javnom beležniku prema javnobeležničkoj tarifi: fiksni deo je 3 boda po svakoj stranci (vrednost boda 150 RSD bez PDV-a), a nagrada se određuje prema vrednosti zaostavštine umanjenoj za dugove ostavioca. Za sve radnje u jednom postupku beležniku pripada jedna nagrada.

Porez na nasleđe plaća se na vrednost stečene imovine, a poreska obaveza nastaje danom pravnosnažnosti rešenja o nasleđivanju. Uslovi i oslobođenja uređeni su Zakonom o porezima na imovinu — proverite svoj nasledni red pre nego što računate trošak.

Često postavljana pitanja

Koliki je rok za pokretanje ostavinske rasprave?

Zakon ne propisuje rok — pravo na pokretanje ostavinskog postupka ne zastareva. U praksi se dešava da imovina ostane neraspravljena i godinama posle smrti ostavioca.

Da li nasleđujem dugove pokojnika?

Naslednik odgovara za ostaviočeve dugove samo do visine vrednosti nasleđene imovine — nikada svojom ličnom imovinom. Kada ima više naslednika, oni odgovaraju solidarno, ali svaki do visine vrednosti svog naslednog dela.

Šta ako ne dođem na ročište?

Ako ne date izjavu ili ne dođete na ročište, pretpostavlja se da ste se prihvatili nasleđa. Ćutanje se tumači kao prihvatanje, a ne kao odricanje.

Nasleđuje li vanbračni partner?

Prema važećem zakonskom rešenju vanbračni partner ne ulazi u krug zakonskih naslednika i može naslediti samo na osnovu testamenta.

Koliko traje ostavinski postupak?

Zavisi od složenosti — od nekoliko meseci do duže od godinu dana. Kada su naslednici nesporni, imovina jasno utvrđena i nema spora oko testamenta, postupak pred javnim beležnikom je znatno kraći.

Moram li lično da prisustvujem ročištu?

Ne. Možete ovlastiti advokata da vas zastupa i da u vaše ime da nasledničku izjavu. Ako ste u inostranstvu, izjavu možete dati i pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom Republike Srbije.

Šta ako se pojavi imovina za koju se nije znalo?

Sprovodi se dopunski postupak — zaostavština se ne raspravlja ponovo, već se nova imovina raspoređuje prema ranije donetom rešenju o nasleđivanju. Kod nepokretnosti postupak se pokreće po službenoj dužnosti.

Zaključak

Ostavinski postupak je zamišljen da bude brz i jednostavan — i kada su naslednici složni, takav i jeste. Rok za pokretanje ne postoji, dugovi ne mogu da vas unište, a notar radi većinu posla.

Sve teško leži u dve tačke: izjavi koju date (ili ne date) i trenutku kada se pojavi spor. Prva je neopoziva, druga vodi u parnicu koja traje godinama. Obe se rešavaju pre ročišta, a ne posle.

Pronađite advokata za nasledno pravo

Advokati-rs.com je srpski servis za traženje advokata. Profili sa cenama, kontaktima i autentičnim kritikama u 50 gradova.

Nasledno pravo →
Ceo katalog

Samo autentične kritike · Advokati sa iskustvom

Izvori: Zakon o nasleđivanju — nasledni redovi, nužni deo, čl. 213 i dalje (naslednička izjava), čl. 219 (prećutno prihvatanje), obim odgovornosti naslednika za dugove; Zakon o vanparničnom postupku — čl. 118 i dalje (raspravljanje zaostavštine, smrtovnica, poveravanje javnom beležniku); Zakon o javnom beležništvu; Javnobeležnička tarifa javnog beležnika kao poverenika suda; Zakon o porezima na imovinu — čl. 21.

Materijal ima opšti informativni karakter i ne predstavlja pravni savet. Tarife i iznosi se mogu menjati — proverite aktuelne podatke. Za konkretan slučaj obratite se advokatu na Advokati-rs.com.

Korisne informacije

Ugovor o doživotnom izdržavanju: raskid, poništaj i rokovi

Godinama negujete, kupujete lekove, renovirate stan. Onda se odnosi pokvare — i sud raskine ugovor. Evo šta gotovo niko ne zna unapred: raskid može tražiti i strana koja je kriva za poremećaj. A ako davalac izdržavanja umre, a njegova porodica ne pristane da nastavi, ugovor se raskida i oni ne mogu tražiti naknadu za sve […]

0
0
21

Odricanje od nasleđa: većina ljudi to radi bez potrebe

„Imao je dugove — bolje da se odreknem.“ Ovo je najskuplja rečenica u srpskom naslednom pravu. Jer naslednik ionako odgovara samo do visine vrednosti nasleđene imovine — nikada svojim novcem. Ljudi se odriču stanova iz straha od duga koji ih pravno ne može ni dotaći. Do visinenasleđenog — granica dugova Neopozivoodricanje se ne povlači 2x […]

0
0
14

Porez za frilensere u Srbiji 2026: Model A ili Model B

Radite za klijente iz inostranstva i primate uplate na svoj račun? Onda ste frilenser u očima poreza — a to znači kvartalne prijave i dva modela oporezivanja između kojih birate svaka tri meseca. U 2026. neoporezivi iznos za Model A iznosi čak 110.647 dinara po kvartalu, pa mnogi frilenseri sa manjim primanjima porez i ne […]

0
0
20

Alimentacija u Srbiji 2025

Alimentacija (izdržavanje deteta) predstavlja jednu od temeljnih obaveza roditelja prema maloletnoj deci ili deci koja se nalaze na redovnom školovanju. U Srbiji se ova pravna oblast kontinuirano razvija i usklađuje sa međunarodnim konvencijama, standardima Evropske unije i potrebama društva. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, broj parnica za alimentaciju povećao se za oko 18% u […]

2
0
825

Zajedničko vršenje roditeljskog prava: zamka sa alimentacijom

Zvuči kao najzreliji izbor: ostajemo oba roditelja, sve rešavamo dogovorom, bez suda i bez alimentacije. I dok se slažete — jeste najbolji model. Problem počinje onog dana kada se ne slažete. Jer u presudi o zajedničkom vršenju nema iznosa alimentacije, nema režima viđanja i nema izvršne isprave. Nemate čime da mrdnete. 0 RSDalimentacije u presudi […]

0
0
22

Rad na daljinu u Srbiji 2025: Prava zaposlenih i obaveze poslodavaca

U 2025. godini, rad na daljinu postaje sve češća praksa na srpskom tržištu rada, posebno u IT sektoru, finansijama, obrazovanju i sektoru konsaltinga. Prema podacima Nacionalne službe za zapošljavanje i Republičkog zavoda za statistiku, čak 19% zaposlenih u Srbiji redovno radi od kuće ili sa drugog mesta van sedišta poslodavca. Povećano interesovanje za ovu vrstu […]

0
0
165

Zadržavanje 48 sati: vaša prava od prvog minuta

Imate 6 sati da uložite žalbu na rešenje o zadržavanju. A rešenje vam policija često donese na potpis sa već štikliranim kvadratom koji znači da žalbu nećete ulagati. Potpišete ga u panici — i sami ste se odrekli prava. Evo šta tačno treba da znate u prva dva sata. 2 satarok za donošenje rešenja 6 […]

0
0
13

Radni sporovi

Radni sporovi u Srbiji predstavljaju značajan izazov kako za zaposlene, tako i za poslodavce. Oni obuhvataju širok spektar pitanja – od raskida ugovora o radu, neisplaćenih zarada i naknada, diskriminacije na radu, pa sve do povreda prava na bezbednost i zdravlje na radu. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, tokom 2023. i 2024. godine zabeležen […]

0
0
224

Legalizacija bespravnih objekata u Srbiji 2026: uslovi i rok

Legalizacija bespravnih objekata u Srbiji dobila je potpuno nov okvir: umesto gomile dozvola i saglasnosti, ključni dokaz je sada satelitski snimak i geodetski elaborat zatečenog stanja. Novi zakon zamenio je Zakon o ozakonjenju iz 2015, digitalizovao postupak i postavio jasnu granicu — ozakonjuju se samo objekti izgrađeni do 27. novembra 2015, dok se za novu […]

0
0
17

Kako podneti tužbu za klevetu u Srbiji

Kleveta, odnosno iznošenje neistinitih tvrdnji koje štete nečijem ugledu, predstavlja ozbiljan pravni prekršaj u Srbiji. Prema zakonima, žrtve klevete imaju pravo na pravnu zaštitu i mogućnost traženja naknade za nanetu štetu. Šta je kleveta prema zakonima Srbije? Kleveta se definiše kao iznošenje neistinitih informacija koje mogu naneti štetu časti, ugledu ili dostojanstvu osobe. Ovo može […]

0
0
1033

Sportsko pravo u Srbiji

Uvod Sportsko pravo u Srbiji obuhvata pravnu regulaciju sportskih organizacija, profesionalnih sportista, transfera, ugovora i zaštite sportskih prava. Ova oblast povezuje elemente radnog, ugovornog, imovinskog i međunarodnog prava, a naročito je važna zbog profesionalizacije sporta i velikih investicija u ovu industriju. Ključne oblasti sportskog prava Organizacija sporta Sportski savezi, klubovi i udruženja moraju biti registrovani. […]

0
0
77

Airbnb u Srbiji 2026: kako legalno izdavati turistima

Izdajete stan turistima preko Booking-a ili Airbnb-a? To u Srbiji nije „pasivni prihod na crno“, već ugostiteljska delatnost sa jasnim obavezama: kategorizacija objekta, evidentiranje u sistem eTurista, obavezna prijava svakog gosta i plaćanje boravišne takse. Ko to zaobiđe, rizikuje ozbiljne kazne za rad na crno. Ali ko posluje uredno, ima i pravnu sigurnost i uredan […]

0
0
39
Na sve članke