Odricanje od nasleđa: strah od dugova je uglavnom uzaludan

Odricanje od nasleđa: većina ljudi to radi bez potrebe

0
0
1

„Imao je dugove — bolje da se odreknem.“ Ovo je najskuplja rečenica u srpskom naslednom pravu. Jer naslednik ionako odgovara samo do visine vrednosti nasleđene imovine — nikada svojim novcem. Ljudi se odriču stanova iz straha od duga koji ih pravno ne može ni dotaći.

Do visinenasleđenog — granica dugova
Neopozivoodricanje se ne povlači
2x porez„odričem se u korist brata“
1. stepenrok — do rešenja o nasleđivanju

Prvo: proverite da li vam odricanje uopšte treba

💡 Zakon vas već štiti

Naslednik odgovara za ostaviočeve dugove samo do visine vrednosti nasleđene imovine. Nikada svojom ličnom imovinom.

Zaostavština vredi 50.000 EUR, dugovi 60.000 EUR? Uzimate imovinu od 50.000 EUR, odgovarate do 50.000 EUR. Ostatak nije vaš problem.

Kada ima više naslednika, sanaslednici odgovaraju solidarno — ali svaki i dalje samo do visine vrednosti svog naslednog dela, bez obzira da li je deoba izvršena.

Zaključak koji sledi je neprijatan: u velikom broju slučajeva odricanje je čist gubitak. Odričete se stana vrednog 80.000 EUR zbog duga od 5.000 EUR, koji biste platili iz same zaostavštine — i ostajete bez oba.

Kada odricanje ipak ima smisla

  • Zaostavština su gotovo isključivo dugovi, a imovine praktično nema.
  • Imovina je sporna i vodi u dugogodišnju parnicu koja vas ne zanima.
  • Imovina generiše samo troškove — ruševina, porezi, održavanje.
  • Jednostavno ne želite da se time bavite.

Rok: do rešenja o nasleđivanju

Naslednik se može odreći nasleđa izjavom pred sudom ili javnim beležnikom do okončanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine — dakle do donošenja rešenja o nasleđivanju.

🚫 Posle pravnosnažnosti rešenja — vrata su zatvorena

Kada rešenje o nasleđivanju postane pravnosnažno, odricanje više nije dopušteno. Nema molbi, nema izuzetaka.

I još važnije: ne može se odreći onaj ko se već primio nasleđa — bilo izričito, bilo prećutno. Ako ste raspolagali zaostavštinom, vrata su se zatvorila i ranije.

Šta odricanje NE može da bude

Ljudi žele Zakon kaže
„Odričem se samo dugova“ ❌ Odricanje mora biti potpuno i bezuslovno. Delimično odricanje nije dopušteno
„Odričem se ako ima dugova“ ❌ Izjava data pod uslovom ili rokom je nepunovažna
„Predomislio sam se“ ❌ Izjava je neopoziva — osim kod mana volje: prinude, pretnje, prevare ili bitne zablude
„Odričem se u ime muža“ ❌ Naslednik se može odreći samo u svoje ime

Smatra se da naslednik koji se odrekao nasleđa nikada nije ni bio naslednik. I — logično — ne odgovara za ostaviočeve dugove.

Izjava je neopoziva. Pitanje je samo jedno.

Koliko tačno vredi zaostavština, a koliko dugovi? Bez tog broja odricanje je pogađanje. Pronađite advokata za nasledno pravo na Advokati-rs.com.

Advokat za nasledno pravo →
Ceo katalog

5690+ zadovoljnih kupaca · 50 gradova

Zamka: „odričem se u korist brata“

Ovo je najčešća rečenica na ostavinskim ročištima — i pravno ne znači ono što ljudi misle.

🚫 To nije odricanje — to je prihvatanje pa poklon

Izjava da se odričete u korist određenog naslednika ima značaj izjave da ste se prihvatili nasleđa, uz istovremeno ustupanje naslednog dela. Pravno je to ponuda poklona.

Posledice, sve tri neprijatne:
1. Postali ste naslednik — i odgovarate za ostaviočeve dugove do visine svog dela.
2. Dvostruki poreski tretman: porez na nasleđe za vas, pa porez na poklon za onoga kome ustupate.
3. Sve to za imovinu koju uopšte niste zadržali.

💡 Kako se to radi ispravno

Ako želite da sve pripadne bratu, a da vi ne postanete naslednik — dajete čisto odricanje, bez pominjanja bilo čije koristi. Smatra se da nikada niste bili naslednik, a vaš deo se raspoređuje po zakonu.

Da li će tada rezultat biti baš onakav kakav želite — zavisi od naslednog reda. Upravo zato se to proverava pre ročišta, a ne improvizuje na ročištu.

Kako se odricanje daje

1Usmeno na ročištu — pred javnim beležnikom koji vodi postupak, uz potpis zapisnika. Bez dodatnih troškova.
2Pismeno sa solemnizacijom — kod bilo kog javnog beležnika, cena oko 3.960 RSD. Prosta overa potpisa nije dovoljna.
3Iz inostranstva — pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom Republike Srbije, sa istim pravnim dejstvom. Ili preko punomoćnika.
4Navedite osnov. U izjavi treba naznačiti po kom osnovu se odričete — po zakonu, po testamentu, ili se izjava odnosi na nužni deo.

Šta se dešava sa vašim delom

Vaš deo se raspoređuje prema pravilima o naslednim redovima. To znači da odricanje treba koordinirati u porodici — ako se odreknu svi iz jednog reda, poziv stiže sledećem redu, često rođacima koji ni ne znaju da su naslednici.

⚠️ Poslednji naslednik je država — i ona ne može da se odrekne

Ako se niko ne prihvati, zaostavština pripada Republici Srbiji, koja se ne može odreći nasleđa.

Sud prvo oglasom poziva sve koji smatraju da imaju pravo na nasleđe da se jave u roku od godinu dana. Ako se niko ne javi, zaostavština se predaje državi na uživanje, a ona postaje vlasnik posle 3 godine za pokretnu i 10 godina za nepokretnu imovinu, računajući od otvaranja nasleđa.

Odricanje ne pokriva imovinu koja se pojavi kasnije

💡 Drugi šansa koju malo ko zna

Odricanje dato u prvobitnom postupku ne proširuje se na naknadno pronađenu imovinu.

Ako se posle pravnosnažnog rešenja pojavi imovina za koju se nije znalo, bićete ponovo pozvani da se izjasnite — i tada možete dati drugačiju izjavu. Odrekli ste se pre pet godina jer su bili samo dugovi? Ako se sada pojavi zemljište, možete ga prihvatiti.

Kod nepokretnosti dopunski postupak se pokreće po službenoj dužnosti; kod pokretnih stvari — samo na zahtev zainteresovanih lica.

Šta proveriti pre nego što odlučite

  • Vrednost zaostavštine — katastar, procena tržišne vrednosti nepokretnosti
  • Kreditna zaduženost — Kreditni biro / evidencije Narodne banke Srbije
  • Izvršni postupci — da li je pokojnik bio dužnik kod javnih izvršitelja
  • Poreska zaduženja — Poreska uprava
  • Tereti i hipoteke — katastar nepokretnosti
  • Testament i ugovori — postoji li ugovor o doživotnom izdržavanju ili poklonu
  • Firme — udeli i obaveze, Agencija za privredne registre

Tek kada imate ta dva broja — koliko vredi i koliko duguje — odricanje je odluka. Do tada je nagađanje sa neopozivim posledicama.

Često postavljana pitanja

Moram li da se odreknem nasleđa zbog dugova pokojnika?

Po pravilu ne. Naslednik odgovara za ostaviočeve dugove samo do visine vrednosti nasleđene imovine i nikada svojom ličnom imovinom. Odricanje ima smisla uglavnom kada su dugovi veći od imovine ili je imovina sporna odnosno samo generiše troškove.

Do kada mogu da se odreknem nasleđa?

Do okončanja prvostepenog postupka za raspravljanje zaostavštine, odnosno do donošenja rešenja o nasleđivanju. Nakon pravnosnažnosti rešenja odricanje više nije dopušteno. Takođe, ne može se odreći onaj ko se već primio nasleđa — izričito ili prećutno.

Mogu li se odreći u korist brata ili sestre?

Takva izjava nije pravo odricanje. Ona ima značaj prihvatanja nasleđa uz istovremeno ustupanje naslednog dela, što se tretira kao ugovor o poklonu. Posledica: postajete naslednik i odgovarate za dugove do visine svog dela, a javlja se i dvostruki poreski tretman — porez na nasleđe i porez na poklon.

Može li se odricanje opozvati?

Ne. Izjava je neopoziva, osim u slučajevima mana volje — kada je data pod prinudom, pretnjom, usled prevare ili bitne zablude.

Mogu li se odreći samo dela nasledstva?

Ne. Odricanje mora biti potpuno i bezuslovno. Delimično odricanje nije dopušteno, a izjava data pod uslovom ili rokom smatra se nepunovažnom.

Odrekao sam se, a sada se pojavila nova imovina. Šta sada?

Odricanje dato u prvobitnom postupku ne proširuje se na naknadno pronađenu imovinu. Bićete pozvani da date izjavu u pogledu te imovine i možete je prihvatiti. Kod nepokretnosti dopunski postupak se pokreće po službenoj dužnosti.

Kako da se odreknem ako živim u inostranstvu?

Izjavu možete dati pred konzularnim ili diplomatskim predstavnikom Republike Srbije koji vrši konzularne poslove — sa istim pravnim dejstvom. Druga mogućnost je da ovlastite advokata specijalnim punomoćjem.

Zaključak

Odricanje od nasleđa u Srbiji je alat koji se koristi mnogo češće nego što treba. Strah od dugova je uglavnom neosnovan — zakon vam već ograničava odgovornost na vrednost onoga što ste dobili.

Prava opasnost nije dug. Prava opasnost je neopoziva izjava data u pet minuta, na ročištu, bez ijednog broja u ruci — ili rečenica „odričem se u korist brata“, koja vas učini i naslednikom, i poreskim obveznikom, i dužnikom, a bez imovine.

Pronađite advokata za nasledno pravo

Advokati-rs.com je srpski servis za traženje advokata. Profili sa cenama, kontaktima i autentičnim kritikama u 50 gradova.

Nasledno pravo →
Ceo katalog

Samo autentične kritike · Advokati sa iskustvom

Izvori: Zakon o nasleđivanju — naslednička izjava, odricanje od nasleđa, čl. 219 (prećutno prihvatanje), obim odgovornosti naslednika za dugove, solidarna odgovornost sanaslednika, zaostavština bez naslednika; Zakon o vanparničnom postupku — raspravljanje zaostavštine i dopunski postupak; Zakon o javnom beležništvu — solemnizacija; Zakon o porezima na imovinu — porez na nasleđe i poklon.

Materijal ima opšti informativni karakter i ne predstavlja pravni savet. Tarife i iznosi se mogu menjati — proverite aktuelne podatke. Za konkretan slučaj obratite se advokatu na Advokati-rs.com.

Korisne informacije

Ugovor o doživotnom izdržavanju: raskid, poništaj i rokovi

Godinama negujete, kupujete lekove, renovirate stan. Onda se odnosi pokvare — i sud raskine ugovor. Evo šta gotovo niko ne zna unapred: raskid može tražiti i strana koja je kriva za poremećaj. A ako davalac izdržavanja umre, a njegova porodica ne pristane da nastavi, ugovor se raskida i oni ne mogu tražiti naknadu za sve […]

0
0
1

Ostavinski postupak: ćutanje znači da ste prihvatili nasleđe

Za pokretanje ostavinske rasprave nema roka — pravo ne zastareva. Ali unutar postupka postoji pravilo koje ljude košta imovine: ako ne dođete na ročište i ne date izjavu, smatra se da ste prihvatili nasleđe. Ćutanje nije neutralno. Ćutanje je „da“. Nema rokaza pokretanje rasprave 30 danamatičar dostavlja izvod sudu Do visinenasleđene imovine — dugovi Notarvodi […]

0
0
1

Nezakonito otpuštanje i povratak na posao: Vaša prava u Srbiji

U Srbiji, Zakon o radu jasno definiše prava zaposlenih i štiti ih od nezakonitog otpuštanja. Prema ovom zakonu, svaki otkaz mora biti opravdan i u skladu sa propisanim procedurama. Ako ste suočeni sa nezakonitim otkazom, imate pravo da pokrenete postupak za zaštitu svojih prava i eventualni povratak na radno mesto. Šta je nezakonito otpuštanje? Nezakonito […]

0
0
59

Pomoć pri dobijanju državnih subvencija u Srbiji 2025

Uvod Državne subvencije u Srbiji predstavljaju jedan od najvažnijih instrumenata podrške privredi, poljoprivredi i inovacijama. Tokom 2025. godine uvedene su nove mere koje se odnose na digitalizaciju prijava, strožu kontrolu dodeljenih sredstava i posebne programe za startape i zelenu ekonomiju. Glavne izmene u zakonodavstvu Digitalizacija postupka Sve prijave za subvencije podnose se isključivo elektronski. Uveden […]

0
0
79

Turističko pravo u Srbiji

Uvod Turističko pravo u Srbiji obuhvata regulisanje odnosa između turističkih agencija, organizatora putovanja, hotela i putnika. Ova oblast je ključna za zaštitu potrošača, standardizaciju usluga i razvoj turističke privrede. Sve veći broj putovanja, paket-aranžmana i digitalnih rezervacija zahteva jasno pravno uređenje i precizne ugovore. Glavne oblasti turističkog prava Ugovori o putovanju Turističke agencije moraju zaključiti […]

0
0
62

Blokada računa: koliko izvršitelj sme da vam uzme

Zakon vam garantuje da vam sa plate ne mogu uzeti sve. Ali postoji rupa kroz koju ta zaštita nestaje: račun u banci se ne može blokirati delimično — samo u celosti. Kada plata legne na blokiran račun, ograničenja iz zakona praktično prestaju da postoje. Evo kako to izgleda i šta se protiv toga radi. čl. […]

0
0
1

Šta da radite ako postanete žrtva prevare u Srbiji?

U poslednjih nekoliko godina, broj prevara u Srbiji naglo raste – od internet kupovine, preko krađe identiteta do investicionih prevara i lažnih nagradnih igara. Prema podacima MUP-a Srbije, u 2023. godini prijavljeno je više od 12.000 slučajeva prevare, sa ukupnom štetom koja prelazi 2,5 milijarde dinara. U ovom tekstu saznaćete kako da prepoznate prevaru, šta […]

0
2
1157

Kako vratiti dug: Pravni vodič za Srbiju

U Srbiji, situacije kada dužnici ne vraćaju pozajmljeni novac nisu retke. Bez obzira na to da li se radi o ličnom pozajmljivanju, neplaćenim fakturama ili ugovorenim obavezama, zakon pruža jasne mogućnosti za povrat duga. Kada možete tražiti povraćaj duga? Povraćaj duga možete zahtevati u sledećim situacijama: Pozajmljen novac koji nije vraćen prema dogovoru. Neplaćene fakture […]

0
0
223

Kako podneti tužbu za klevetu u Srbiji

Kleveta, odnosno iznošenje neistinitih tvrdnji koje štete nečijem ugledu, predstavlja ozbiljan pravni prekršaj u Srbiji. Prema zakonima, žrtve klevete imaju pravo na pravnu zaštitu i mogućnost traženja naknade za nanetu štetu. Šta je kleveta prema zakonima Srbije? Kleveta se definiše kao iznošenje neistinitih informacija koje mogu naneti štetu časti, ugledu ili dostojanstvu osobe. Ovo može […]

0
0
990

Sporazumni razvod braka: šta sud proverava, a šta ne

Sporazumni razvod košta oko 5.320 dinara sudskih taksi i traje 1–3 meseca. Ali evo asimetrije koju gotovo niko ne pominje: sporazum o deci sud detaljno ispituje, a sporazum o podeli imovine unosi u presudu bez ijednog pitanja. Ta razlika otvara prostor za trgovinu koja godinama boli. čl. 40Porodičnog zakona 5.320RSD sudske takse ukupno 15 danarok […]

0
0
2

Alimentacija 2026: minimum se menja svakog meseca

Svi traže „iznos minimalne alimentacije za 2026“. Problem je što taj iznos ne postoji kao godišnja cifra. Minimum je vezan za naknadu za hranjenike i usklađuje se svakog meseca sa indeksom potrošačkih cena. Zato je svaki tekst sa fiksnim brojem zastareo već sledećeg meseca — uključujući i ovaj, ako ne znate kako da ga sami […]

0
0
2

Rehabilitacija: kako se osuda briše iz kaznene evidencije

Poslodavac traži uverenje o neosuđivanosti, a vi strepite od greške iz mladosti. Evo šta skoro niko ne zna: vaša rehabilitacija je verovatno već nastupila — po sili zakona, sama od sebe, bez ijednog papira. Problem je što je organ često nije upisao. I zato godinama nosite žig koji pravno više ne postoji. čl. 97-102Krivičnog zakonika […]

0
0
4
Na sve članke