Koja je pravna forma najbolja za pokretanje tehnološkog startapa u Srbiji? - Advokati-rs.com
  • Početna
  • Pitanja
  • Koja je pravna forma najbolja za pokretanje tehnološkog startapa u Srbiji?

Koja je pravna forma najbolja za pokretanje tehnološkog startapa u Srbiji?

1 odgovor

Pitanja

0
0
0

15.07.2026

Sa dva prijatelja planiram da pokrenem startap koji razvija aplikaciju za upravljanje finansijama, i razmišljamo da li da osnujemo doo ili neku drugu formu, s obzirom da planiramo da tražimo investitore u narednih godinu do dve. Zanima me koja pravna forma je najpogodnija za startap koji očekuje spoljno finansiranje i kako da strukturiramo vlasništvo između nas troje osnivača.

Odgovor na pitanje 20.07.2026
datum odgovora: 20.07.2026

Za tehnološke startape u Srbiji koji planiraju da traže spoljno investiciono finansiranje, društvo sa ograničenom odgovornošću (doo) je gotovo uvek najpogodnija i najčešće korišćena pravna forma, jer nudi fleksibilnost u pogledu unutrašnje organizacije, ograničenu odgovornost osnivača, relativno jednostavnu proceduru osnivanja preko Agencije za privredne registre, i, što je izuzetno važno za buduće investicije, mogućnost da investitori uđu u vlasništvo kroz povećanje osnovnog kapitala ili otkup udela, uz fleksibilnost u strukturiranju različitih klasa prava kroz osnivački akt, na primer davanje investitorima posebnih prava poput prava veta na određene odluke ili prava na prioritetnu isplatu u slučaju prodaje firme. Prilikom osnivanja sa dva prijatelja kao suosnivačima, izuzetno je važno da od samog početka precizno regulišete nekoliko ključnih pitanja kroz osnivački akt i, idealno, poseban ugovor osnivača (founders agreement), koji, iako nije uvek formalno obavezan kao poseban dokument u srpskom pravu, predstavlja izuzetno korisnu praksu preuzetu iz međunarodnog startap ekosistema. Prvo, definišite tačnu raspodelu udela između vas troje na osnovu doprinosa svakog osnivača, ne nužno u jednakim delovima ako neko unosi više kapitala, vremena ili ekspertize, i uzmite u obzir mehanizam vestinga (postepenog sticanja) udela tokom vremena, na primer da svaki osnivač stiče puni udeo tek nakon četiri godine kontinuiranog rada u firmi, kako biste se zaštitili u slučaju da neko od vas napusti projekat rano, a i dalje formalno poseduje veliki deo firme bez daljeg doprinosa. Drugo, jasno definišite mehanizme odlučivanja za ključne poslovne odluke, kako biste izbegli blokade slične onoj koja se često javlja kod jednakih (na primer trećinskih) udela bez jasnih pravila o razrešavanju neslaganja, na primer definisanjem posebne većine potrebne za određene, posebno važne odluke, ili uvođenjem mehanizma arbitraže odnosno medijacije za slučaj neslaganja. Treće, s obzirom da planirate investicije, unapred se informišite o standardnim instrumentima koji se koriste u startap finansiranju u regionu, poput konvertibilnih zajmova ili SAFE ugovora (Simple Agreement for Future Equity), koji omogućavaju brže i jeftinije rano finansiranje bez potrebe za komplikovanom procenom vrednosti firme u najranijoj fazi, a za sve ovo preporučujem da angažujete advokata specijalizovanog za startape, koji poznaje i lokalne propise i međunarodnu startap praksu, kako biste od samog početka postavili solidne pravne temelje koji neće otežati buduće investicione runde.

Slična pitanja

Kako definisati vlasničku strukturu u startupu?

Nema odgovora
14.12.2024
Pokrećem inovativni startup sa nekoliko partnera i želimo da pošteno i jasno raspodelimo vlasničke udele. Međutim, zbunjuju nas pravni modeli dodeljivanja udela u odnosu na uloženi rad, novac i intelektualnu svojinu. Takođe se bojimo naknadnih sporova ako neko napusti tim. Kako da pravno obezbedimo fer raspodelu i zaštitimo se od komplikacija?
Čitaj dalje
0
0
5
Prikaži sve