Rečeno mi je da starija dela spadaju u javno dobro, pa više ne podležu autorskim pravima. Koja su to dela i kako da proverim da li je autor ili potomci imaju pravo?
Odgovor na pitanje
31.10.2024
datum odgovora: 31.10.2024
Delo postaje javno dobro 70 godina nakon smrti autora (u Srbiji). Za starija dela, ako su autori umrli pre tog roka, verovatno su slobodna za korišćenje. Za preciznu proveru, potrebno je istražiti datum smrti autora, a zatim dodati 70 godina. Ako je to vreme prošlo, delo je javno dobro i može se slobodno koristiti bez dozvole.
Odaberite grad u nastavku da biste prešli na odvjetnike na tu temu:
Napisao sam stručni članak i želim da ga objavim u stručnom časopisu. Međutim, brinem se da bi neko mogao da ga neovlašćeno preuzme, menja ili objavi pod svojim imenom. Kako mogu da zaštitim svoja autorska prava i sprečim zloupotrebe, pogotovo jer želim da imam mogućnost da kasnije taj isti članak objavim i na drugim mestima?
Ako zajedno radimo na jednom projektu, na primer dva pisca zajedno napišu knjigu, kako se reguliše ko je vlasnik autorskih prava i kako se dele prihodi?
Planiram da lansiram novi proizvod sa jedinstvenim imenom i logotipom. Želim da sprečim da konkurenati iskoriste isto ime i dizajn. Koji je postupak registrovanja žiga i šta treba da pripremim?
Dogovorio sam s jednim dizajnerom da mi napravi logotip, ali nismo još ništa potpisali. Hoću da budem siguran da to kasnije zaista pripada meni i da mogu slobodno da koristim logotip. Treba li nam ugovor?
Imam ime brenda koje koristim u oba pisma. Da li treba da registrujem svaku varijantu kao poseban žig ili je dovoljno registrovati jedan i time pokriva sva pisma?