U kojim slučajevima se može tražiti privremena mera zabrane konkurentskog ponašanja?
- 11.01.2025
Vodim manju pekaru u Kragujevcu i nedavno me je pozvao vlasnik konkurentske pekare predlažući da se dogovorimo da svi u gradu istovremeno podignemo cene hleba za isti procenat, kako bismo navodno ‘zaštitili maržu’ od poskupljenja brašna. Nisam prihvatio, ali me zanima da li bi tako nešto uopšte bilo zakonito da sam pristao, i šta bi mi pretilo.
Ono što vam je konkurent predložio predstavlja klasičan primer kartelskog sporazuma, odnosno horizontalnog restriktivnog sporazuma o određivanju cena, koji je izričito i strogo zabranjen Zakonom o zaštiti konkurencije kao jedan od najtežih oblika povrede konkurencije, jer dogovor konkurenata o zajedničkom određivanju ili usklađivanju cena direktno eliminiše cenovnu konkurenciju na tržištu i šteti potrošačima koji bi inače imali korist od konkurentske borbe za niže cene. Dobro ste postupili što niste pristali, jer učešće u kartelu, čak i ako je inicijativa potekla od druge strane, povlači ozbiljnu odgovornost za sve učesnike, ne samo za inicijatora, a Komisija za zaštitu konkurencije ima ovlašćenje da za utvrđenu povredu izrekne novčanu kaznu do 10 odsto ukupnog godišnjeg prihoda učesnika kartela, što za manju pekaru može biti egzistencijalno ozbiljna kazna, a dodatno, prema Krivičnom zakoniku, u težim slučajevima kartelskog dogovaranja predviđena je i krivična odgovornost odgovornih fizičkih lica za krivično delo povrede prava iz oblasti zaštite konkurencije. Ono što je posebno važno da znate jeste da kartelski dogovor ne mora biti formalan, pisani ugovor da bi bio pravno relevantan i kažnjiv, dovoljan je i usmeni dogovor, pa čak i usaglašeno ponašanje bez izričitog dogovora, ako se iz ponašanja konkurenata na tržištu (na primer istovremeno i identično povećanje cena bez objektivnog razloga) može zaključiti da je postojala prethodna koordinacija. Ako vas konkurent ponovo kontaktira sa sličnim predlogom, savetujem da jasno i pisano (na primer imejlom) odbijete učešće u bilo kakvom dogovoru o cenama, sačuvate dokaz o odbijanju za slučaj da neko drugi ipak formira kartel i budete pod sumnjom da ste učestvovali, a ako imate saznanja da su drugi pekari u gradu zaista formirali takav dogovor, imate mogućnost da to prijavite Komisiji za zaštitu konkurencije, koja ima poseban program oslobađanja ili ublažavanja kazne za učesnike koji prvi prijave kartel i sarađuju u istrazi, takozvani leniency program, mada se on odnosi na učesnike kartela, a ne na treća lica koja samo prijave saznanja o postojanju kartela drugih firmi.
Ova stranica koristi datoteke za personaliziranje sadržaja i promotivnih poruka, prikupljanje analitike i druge svrhe. Možete se upoznati s našim politika kolačića. Ako pristanete na upotrebu datoteka s brojem, kliknite "Prihvati".