Koja je pravna forma najbolja za pokretanje tehnološkog startapa u Srbiji? - Advokati-rs.com
  • Početna
  • Pitanja
  • Koja je pravna forma najbolja za pokretanje tehnološkog startapa u Srbiji?

Koja je pravna forma najbolja za pokretanje tehnološkog startapa u Srbiji?

1 odgovor

Pitanja

0
0
2

15.07.2026

Sa dva prijatelja planiram da pokrenem startap koji razvija aplikaciju za upravljanje finansijama, i razmišljamo da li da osnujemo doo ili neku drugu formu, s obzirom da planiramo da tražimo investitore u narednih godinu do dve. Zanima me koja pravna forma je najpogodnija za startap koji očekuje spoljno finansiranje i kako da strukturiramo vlasništvo između nas troje osnivača.

Odgovor na pitanje 20.07.2026
datum odgovora: 20.07.2026

Za tehnološke startape u Srbiji koji planiraju da traže spoljno investiciono finansiranje, društvo sa ograničenom odgovornošću (doo) je gotovo uvek najpogodnija i najčešće korišćena pravna forma, jer nudi fleksibilnost u pogledu unutrašnje organizacije, ograničenu odgovornost osnivača, relativno jednostavnu proceduru osnivanja preko Agencije za privredne registre, i, što je izuzetno važno za buduće investicije, mogućnost da investitori uđu u vlasništvo kroz povećanje osnovnog kapitala ili otkup udela, uz fleksibilnost u strukturiranju različitih klasa prava kroz osnivački akt, na primer davanje investitorima posebnih prava poput prava veta na određene odluke ili prava na prioritetnu isplatu u slučaju prodaje firme. Prilikom osnivanja sa dva prijatelja kao suosnivačima, izuzetno je važno da od samog početka precizno regulišete nekoliko ključnih pitanja kroz osnivački akt i, idealno, poseban ugovor osnivača (founders agreement), koji, iako nije uvek formalno obavezan kao poseban dokument u srpskom pravu, predstavlja izuzetno korisnu praksu preuzetu iz međunarodnog startap ekosistema. Prvo, definišite tačnu raspodelu udela između vas troje na osnovu doprinosa svakog osnivača, ne nužno u jednakim delovima ako neko unosi više kapitala, vremena ili ekspertize, i uzmite u obzir mehanizam vestinga (postepenog sticanja) udela tokom vremena, na primer da svaki osnivač stiče puni udeo tek nakon četiri godine kontinuiranog rada u firmi, kako biste se zaštitili u slučaju da neko od vas napusti projekat rano, a i dalje formalno poseduje veliki deo firme bez daljeg doprinosa. Drugo, jasno definišite mehanizme odlučivanja za ključne poslovne odluke, kako biste izbegli blokade slične onoj koja se često javlja kod jednakih (na primer trećinskih) udela bez jasnih pravila o razrešavanju neslaganja, na primer definisanjem posebne većine potrebne za određene, posebno važne odluke, ili uvođenjem mehanizma arbitraže odnosno medijacije za slučaj neslaganja. Treće, s obzirom da planirate investicije, unapred se informišite o standardnim instrumentima koji se koriste u startap finansiranju u regionu, poput konvertibilnih zajmova ili SAFE ugovora (Simple Agreement for Future Equity), koji omogućavaju brže i jeftinije rano finansiranje bez potrebe za komplikovanom procenom vrednosti firme u najranijoj fazi, a za sve ovo preporučujem da angažujete advokata specijalizovanog za startape, koji poznaje i lokalne propise i međunarodnu startap praksu, kako biste od samog početka postavili solidne pravne temelje koji neće otežati buduće investicione runde.

ISKUSNI ADVOKATI PO OVOM PITANJU

U našoj advokatskoj praksi u Beogradu fokusirani smo na zaštitu prava klijenata, pružajući stručnu pravnu podršku i pouzdano zastupanje u različitim pravnim pitanjima. Oblasti pravne prakse: – Građansko pravo (kupoprodaja, ugovori o zakupu, poklonu, doživotnom izdržavanju) – Radno pravo (ugovori o...
U našoj advokatskoj praksi u Beogradu fokusirani smo na zaštitu prava klijenata, pružajući stručnu pravnu podršku i pouzdano zastupanje u različitim pravnim pitanjima. Oblasti pravne prakse: – Građansko pravo (kupoprodaja, ugovori o zakupu, poklonu, doživotnom izdržavanju) – Radno pravo (ugovori o radu, povrede na radu, naknada štete) – Krivično pravo (odbrana u krivičnim postupcima, saobraćajne nezgode) – Porodično pravo (razvod, starateljstvo, alimentacija) – Imigraciono pravo (boravišne dozvole, radne dozvole, legalizacija stranaca) – Privredno pravo (osnivanje firmi, promene u društvima, statusne promene) – Nasledno pravo (testament, imovinskopravni odnosi)
75
2

Slična pitanja

Kako da se zaštitim od plagiranja našeg rešenja?

Nema odgovora
08.01.2025
Imamo startup u kome smo razvili novu tehnologiju mašinskog učenja. Bojimo se da konkurenti ili bivši saradnici ukradu naš kod ili algoritme. Šta konkretno možemo da učinimo, osim NDA?
0
0
7

Da li su crowdfund kampanje legalne i kako se oporezuju?

Nema odgovora
25.12.2024
Želimo da pokrenemo kampanju na globalnoj platformi za crowdfunding kako bismo prikupili sredstva za prototip. Interesuje nas da li je to zakonski dozvoljeno u Srbiji i kakvi se porezi plaćaju na tako prikupljen novac. Bojimo se da nas ne okarakterišu kao da radimo nešto nezakonito.
0
0
4

Kako funkcioniše konvertibilni zajam kao instrument ranog finansiranja startapa?

1 odgovor
25.06.2026
Anđeo investitor je ponudio da uloži 50.000 evra u naš startap kroz nešto što naziva 'konvertibilni zajam', umesto da odmah kupi udeo u firmi. Nikada nismo koristili ovaj instrument i nismo sigurni šta tačno znači i kako se kasnije taj novac pretvara u vlasništvo. Zanima me kako da strukturiramo ovaj ugovor i na šta treba da obratimo pažnju kao osnivači startapa.
Čitaj dalje
0
0
5

Kako da zaštitim firmu ako suosnivač startapa iznenada napusti tim bez?

1 odgovor
14.08.2026
Osnovao sam startap sa dva partnera pre godinu dana, svako od nas ima trećinu vlasništva bez ikakvog vesting mehanizma jer nam ranije to nije palo na pamet, a jedan od partnera je pre mesec dana bez ikakvog upozorenja napustio firmu i sada radi za konkurentsku kompaniju, ali i dalje formalno poseduje svoju trećinu udela. Zanima me da li imam neki pravni način da povratim njegov udeo ili da ga na neki način isključim iz firme.
Čitaj dalje
0
0
5

Da li je potrebno registrovati žig za ime mog startapa?

Nema odgovora
14.01.2025
Moja mlada firma razvija inovativne softvere i već smo stvorili prepoznatljivo ime i logo. Razmišljam da li je obavezno ili preporučljivo registrovati žig da bismo zaštitili brend, posebno ako planiramo međunarodno širenje. Trebaju mi informacije o stepenu zaštite, troškovima i koracima za registraciju žiga u Srbiji i inostranstvu.
Čitaj dalje
0
0
16
Prikaži sve